ZDS vidi izlaze u policentričnom regionalnom razvoju te suradnji županija i regija na temelju zajedničkih interesa i partnerskih odnosa.

Intenzivirati napore u traženju novih izvora financiranja kako bi se olakšao transfer znanja iz inozemstva!

U uvjetima tržišnog gospodarstva svaki pojedinac treba preuzimati rizik pri stvaranju svoje egzistencije, što se poistovjećuje sa stvaranjem malih i srednjih poduzeća i pozitivno se odražava na smanjenje nezaposlenosti.

Nužno je poduzimati adekvatne mjere u gospodarskom sustavu: poticati inovativne djelatnosti, smanjenje poreznog opterećenja, oblikovanje konkurentno sposobnih poduzeća koja generiraju mogućnost stvaranja vlastitte egzistencije, stvaranje povoljnih uvjeta zapošljavanja.

Hrvatska sela, izvor turizma za 21. stoljeće!

Zaokret od neprofitabilne proizvodnje tradicionalnih kultura prema profitabilnoj proizvodnji.

Nužno je poduzimati adekvatne mjere u gospodarskom sustavu: poticati inovativne djelatnosti, smanjenje poreznog opterećenja, oblikovanje konkurentno sposobnih poduzeća koja generiraju mogućnost stvaranja vlastitte egzistencije, stvaranje povoljnih uvjeta zapošljavanja.

"Jaz između obrazovanja koje je ljudima potrebno i onoga što ga dobivaju je velik i mogao bi postati još veći"
(Europski industrijalci - izvješće iz 1995.)

S gospodarskog motrišta, obrazovanje se motri u kontekstu nove filozofije ostvarivanja egzistencije pojedinca u tržišnom gospodarstvu!

Svaki pa i najmanji pomak u očuvanju prirode, ustvari je pomoć u održavanju vrlo krhke ravnoteže.

Svi smo odgovorni za sadašnjost i budućnost svih dijelova Zemlje.

Dosadašnjim održavanjem ne može se biti zadovoljan, jer je smanjen standard održavanja na račun izgradnje novih cesta ili autocesta.

Dugoročni razvoj prometnih sustava mora obuhvatiti nacionalni interes zadovoljavajući interese nacionalnih regija i uključivanje - pridruživanje u europski prometni sustav.

Koncepcija kulturne suradnje unutar države mora biti spuštena na regionalnu i lokalnu razinu.

Vrste znanja u znanstveno organiziranom gospodarstvu:
·ZNATI ŠTO?
·ZNATI ZAŠTO?
·ZNATI KAKO?
·ZNATI TKO?

Datum: listopad 1999.

HRVATSKA U SRCU KAJ V DUŠI

Kako je svima poznato hrvatsko gospodarstvo se nalazi u teškoj recesiji, prvenstveno zbog nefunkcioniranja pravne države s unutarnjom nelikvidnošću koja prema nekim podacima iznosi oko 15 milijardi kuna. Broj blokiranih gospodarskih subjekata raste svakodnevno, a Vlada nema nikakve strategije za prevladavanje gospodarskog kolapsa, već samo daje garancije za nova i sve veća zaduženja koja već sada premašuju 9 milijardi DEM inozemnog duga.

U cilju prevladavanja gospodarske krize ekspertni timovi ZDS predlažu konkretne programe za različita područja ljudske djelatnosti koji nude izlaze iz opće apatije i beznađa. U općem prepucavanju između HDZ i opozicijskih stranaka jedino ZDS nudi viziju Hrvatske za 21.stoljeće. ZDS vidi izlaze u policentričnom regionalnom razvoju te suradnji županija i regija na temelju zajedničkih interesa i partnerskih odnosa, kao jedini način da se iskoriste svi stručni i gospodarski potencijali koji se kriju na lokalnim razinama. Sve različitosti hrvatskih regija takvim pristupom postaju komparativne prednosti, koje će još više doći do izražaja proširenjem suradnje s europskim regijama, što je moguće pristupanjem naših županija SER. To je siguran put kojim se na mala vrata može osigurati pristup Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije. Prekogranična suradnja županija pridonijet će bržem rješavanju spornih pitanja sa susjednim državama i omogućiti normalizaciju i uspostavu prijateljskih odnosa.

Sveopća centralizacija ozbiljna je zapreka razvoju civilnog društva, koje je temeljna pretpostavka da se problemi rješavaju tamo gdje su i nastali. Ako se ustraje na postojećem ustroju hrvatske države, povijesne hrvatske regije postavljat će sve veće zahtjeve prema centralnoj vlasti, uključujući autonomiju i odcjepljenje. Stoga nema alternative regionalnom policentričnom razvoju koji će omogućiti preuzimanje odgovornosti za svekoliki razvoj.

Osnovne pretpostavke realizacije programa koje nudi ZDS su uvođenje sustava parlamentarne demokracije i decentralizacija financiranja i odlučivanja te preuzimanje odgovornosti lokalne samouprave za svoj razvoj što je moguće ostvariti preraspodjelom državnog Proračuna u njihovu korist. Stoga je nužno potrebno razdvojiti državnu upravu od lokalne samouprave, a načelnike, gradonačelnike i župane birati na neposrednim izborima. Hrvatska se je obvezala potpisujući Europsku povelju o lokalnoj samoupravi da će poštivati i provesti njezine odrednice pri donošenju Zakona o lokalnoj samoupravi.

Provedba decentralizacije podrazumijeva da jedino državna ministarstva (ministarstvo obrane, unutarnjih poslova, vanjskih poslova, pravosuđa i financija) zadrže sadašnje ovlasti, a sva ostala ministarstva trebaju prenijeti dio svojih ovlasti na lokalnu razinu. Sjedišta pojedinih ministarstava trebalo bi locirati izvan Zagreba ( npr. ministarstvo poljoprivrede u Osijek, ministarstvo pomorstva u Rijeku, ministarstvo turizma u Pulu ) . Kako postoji realna opasnost od zagađenja okoliša unošenjem prljavih tehnologija u Hrvatsku potrebno je utemeljiti Ministarstvo zaštite okoliša koje bi vodilo brigu o ekološki održivu razvoju.

Izmjenama pojedinih zakona treba stvoriti stabilno i za strane investitiore prepoznatljivo i poticajno zakonodavno okruženje te eliminirati politički utjecaj na gospodarstvo što potiče kriminal i korupciju. Također je nužno razriješiti golema unutrašnja potraživanja gospodarskih subjekata te donijeti strategiju restrukturiranja i privatizacije trgovačkih društava od javne važnosti vodeći računa o kratkoročnim i dugoročnim hrvatskim interesima. Stvoriti poticajno okruženje za razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i povratak u napuštena sela postupnim smanjivanjem poreznog opterećenje u gospodarstvu.
Snažnijim povezivanjem obrazovanja, znanosti i gospodarstva na konkretnim programima moguće je napraviti iskorak na domaćem (hrvatski proizvod) i svjetskom tržištu. Shvaćajući da su u Hrvatskoj stručnost i znanost resursi koji su njezina komparativna prednost, a koji su dobrano neiskorišteni, ZDS je formirao ekspertne timove u koje su uključene i sve nestranačke osobe koje su dragovoljno i nesebično ponudile svoje stvaralačke potencijale u cilju stvaranja VIZIJE domovine za 21.stoljeće. Pri tom ne želimo davati nerealna obećanja, već nudimo programe koji se doista mogu realizirati u sadašnjim okolnostima. To je trnovit, ali jedino ispravan i dugoročno siguran put. Stvaranjem hrvatske države stvoren je okvir kojeg zajedničkim naporima moramo osmisliti i urediti, jer to nitko drugi osim nas samih neće učiniti. Alternative nema . Stranih gospodara nam je dosta, budimo svoji na svome. "Vsi znaju kaj, ZDS zna kak "


OSNOVNE SMJERNICE I NAČELA REGIONALNE POLITIKE ZDS

Nepostojanje regionalnih politika i regionalnog razvoja u HrvatskojOsnovni trendovi ukupnog društvenog razvoja razvijenih europskih zemalja od osamdesetih godina obilježavaju novi oblicima razvojne dinamike i to kako na nadnacionalnoj razini (koju predstavlja Europska unija) te tzv. mezo razina koju pak reprezentiraju europske regije. Regionalna razina dokazala je naljbolji i naproduktivniji odnos prema sveukupnim resursima jedne zemlje kako onim financijskim, prirodnim, ljudskim i kulturnim.
Hrvatska, nažalost, ne slijedi ovaj tip razvoja tako da osim Istre, koja i sama nema prepoznatljiv tip razvoja već regionalizam shvaća poglavito i ponajprije na političkoj razini, zasad nema niti jasno upravno i razvojno definiranih regija u teritorijalnom i administrativnom a kamoli u razvojnom pogledu. Znajući da je administrativni ustroj mezo razine Hrvatske nastao u ratnim uvjetima, da je broj županija zasigurno prevelik te da županije ni u kojem slučaju ne mogu zastupati tradicionalne regije u Hrvatskoj nužno je u najskorijoj budućnosti korijenito promijeniti ovo stanje. Usljed ovakvoga stanja kao i ukupnog političkog i gospodarskog stanja u zemlji Hrvatskoj su ili zatvorena vrata ili otežan pristup konkretnim europskim programima regionalnog razvoja. Treba također napomenuti da Hrvatska čak i u onim međunarodnim organizacijama i tijelima namijenjenima regionalnoj suradnji - a u kojima je već stalna članica - sudjeluje kao zemlja a ne kao zbir jedne ili više regija, kao što je to slučaj i unutar Radne zajednice Alpe-Jadran.

Konkretna nastojanja ZDS-a

Znajući za neodrživost i zapreke za sveukupni društveni razvoj koje proizlaze iz prevelike opće centraliziranosti zemlje, te zalažući se princip regionalnog razvoja kao jedinog ispravnog i konstruktivnog razvojnog odgovora na nadošle i zaoštrene političke, gospodarske, socijalne ali i kulturne probleme ZDS je definirao sljedeće ciljeve kao najvažnije:inicirao pristupanje Zagorsko-krapinske županije Skupštini europskih regija kako bi i time olakša sljedeće procese:
- transformaciju ukupnog političkog i administrativnog ustroja zemlje s jasnim poštivanjem i uvažavanjem razine samouprave čiji najbitniji subjekti će biti jasne, snažne, samosvijese i razvijene regijama kao glavni pokretači ekonomskog rasta i društvenog blagostanja
- bolju koordinaciju svih ključnih razvojnih tokova u Hrvatskoj radi definiranja i usuglašivanja nacionalne strategije razvoja, te uključivanje zemlje unutar europskih trendova međuregionalne suradnje
-uspostavljanje zdravih tokova kapitala, znanja i usluga unutar zemelje i to poglavito na međuregionalnoj suradnji putem koje će i međunarodni nastup Hrvatske biti uvjerljiv, cjelovit i konzistentan
-visoko uvažavanje i zadovoljavanje lokalnih i regionalnih potreba stanovništva, jačanje građanske povezanosti i solidanosti, jačanje potrebe za građanskom inicijativom i samoudruživanjem.
Nesumnjivo je stoga, da je ZDS-ova inicijativa za pristupanje Krapinsko-zagorske županije Skupštini europskih regija jedan od ključnih kanala za, s jedne strane, osnaženje regionalnog poticaja u Hrvatskoj, s druge za konkretno uključenje u europsku međuregionalnu suradnju, a s treće za korištenje konkretnih projektnih mogućnosti koje takva suradnja otvara i omogućuje.

Koji su ciljevi i svrha Skupštine europskih regija ?

Kroz SER, regije imaju, uz države, odigrati važnu ulogu. One su bliske građanima zbog svoje veličine, te stoga mogu ponuditi originalni doprinos u izgrađvianju ujedinjene, demokratske i pluralističke Europe. SER stoga ima trostruki cilj:
·ojačati predstavljanje regija u okviru europskih institucija,
·promicati suradnju između regija Europe i pokazati solidarnost u odnosu na manje povlaštene regije,
·promicati regionalizam i federalizam u Europi.

Dobrobiti prijama Krapinsko zagorske županije u SER ?
SER slijedi tri programa:
EURODYSSEY
Program razmjene između regija Europe, koji omogućava mladim ljudima od 18 do 30 godina koji traže svoj prvi posao, da iskoriste period obučavanja od 2 do 6 mjeseci u stranoj tvrtki. Financira ga regija domaćin.
Eurodyssey poštiva autonomiju regija svojom decentraliziranom koordinacijom, te postiže veliki uspjeh: više od 10.000 mladih ljudi, od kojih su neki iz zemalja van Europske unije, je sudjelovalo u njemu.
CENTURIO:
1994. godine regije zapadne i istočne Europe zajednički su lansirale specifičan program za regionalne vođe novih istočnih europskih demokracija. Svrha ovog programa je upoznati ove vođe s managementom i upravljanjem u regijama zapadne Europe, kroz obučavanje. Program financiraju regije članice Skupštine europskih regija.
Obučavanje započinje seminarom u trajanju od tjedan dana na teme regionalizma i federalizma, europskih institucija, pomoći i međuregionalne suradnje. Sudionici zatim imaju period obučavanja od osam tjedana u okviru uprava dvije različite regije.
PACTE:
Program razmjene iskustava, vođen zajednički od AER i Vijeća gradskih uprava i regija (CEMR). Budžet mu odobrava Europski parlament a financira ga Europska komisija. Njegov je cilj promicati prijenos know-how-a između prosperitetnih regija i manje povlaštenih regija u okviru Europske unije.
SER je također uključena u program OUVERTURE koji je sačinjen za regije središnje i istočne Europe i zemlje Mediterana. Njegov je cilj promicanje prijenosa know-how-a i tehnologije sa regija članica Europske unije na regije istočne Europe.

POKRETANJE POTENCIJALA MALOG I SREDNJEG GOSPODARSTVA

Sadašnje stanje u gospodarstvu
Do sadašnjeg teškog stanja u gospodarstvu dovelo je više faktora, a najvažnijima smatramo:
·velik broj poduzeća u stečaju zbog nepravilno provedene privatizacije
nepostojanje istinskog tržišnog gospodarstva
nedostatak iskustva u marketingu i menadžmentu
tehnološka i tehnička zastarjelost postrojenja
·posljedice rata u vidu izgubljenih tržišta, mnogih prekinutih prodajnih kanala, nedostatku kapitala, skupom kapitalu.
Svi navedeni faktori doveli su do velike unutarnje nelikvidnosti i velikog broja nezaposlenih.
Vizija ZDS-a o razvoju gospodarstva
Zbog prije navedenih činjenica, počeli smo s izradom dugoročnog i kontinuiranog koncepta razvoja gospodarstva koji bi morao dovesti do djelotvornog profitabilnog gospodarstva, a temelji se na promjeni strukture gospodarstva od radno intenzivnog i nisko akumulativnog prema kapitalno intenzivnom profitabilnom poduzetništvu i malom gospodarstvu.
Zašto malo gospodarstvo?
Iskustva u svijetu (zapadna Europa, SAD), a i dosadašnji podaci kod nas, ukazuju da je malo gospodarstvo jedini gospodarski sustav koji uz manje ulaganje osnovnih sredstava ostvaruje pozitivne poslovne rezultate.
Nedvojbeno je da se mali gospodarski subjekti lakše prilagođavaju zahtjevima tržišta, lakše preusmjeravaju svoju proizvodnju te time i lakše opstaju na tržištu zbog čega i mogu biti čvrst oslonac zdravom gospodarstvu.
Vrlo je važno uspostaviti vezu između velikih poduzeća i poduzetnika u malom gospodarstvu. Naime, veliki gospodarski sustavi raspolažu većim financijskim sredstvima od malih poduzeća pa su financijski sposobni za ulaganja u istraživanja i razvitak proizvoda. No, vrlo često proizvodnja dijela proizvoda koji se proizvodi u velikim poduzećima za njih postaje neracionalna pa je njihovu proizvodnju svrsishodnije prepustiti poduzetnicima u malom gospodarstvu.

Kako ostvariti viziju razvoja malog gospodarstva u Hrvatskoj?

Potrebno je zadovoljiti nekoliko uvjeta:

·Prije svega, mora doći do decentralizacije u smislu većeg stupnja odlučivanja lokalne uprave i decentralizacije financijskih sredstava koja će biti usmjerena s razine državnog proračuna na razinu jedinica lokalne samouprave.To je pristup koji je iznjedren u ZDS-u, a temelji se na regionalnom razvoju koji vodi novoj diobi moći i odgovornosti za razvoj pojedinih regija. Taj pristup polazi od konstatacije da državna vlast oblikuje opće razvojne uvjete, a da regionalnim upravama prepusti odlučivanje o iskorištavanju postojećih mogućnosti za razvoj, organizaciju vlastitog razvojnog potencijala te povezivanje s partnerskim okolinama, a to je bit suvremenog regionalizma.
·Poduzetništvu (malom gospodarstvu) treba pristupiti s drugog aspekta, tj. treba ga štititi pred administracijom koja mora biti brza i učinkovita i mora osloboditi poduzetništvo stega i formalnosti, stimulirati ga i biti mu na djelotvornoj usluzi.
·Na regionalnom nivou jedinica lokalne samouprave (regije, gradovi, općine) malom se gospodarstvu mora omogućiti jeftin kapital (jeftini krediti za adekvatne programe), a to se može postići u suradnji postojećim bankama i štednno-kreditnim zadrugama na nivou određene regije.
·Pravna država mora profunkcionirati u smislu efikasnijeg i bržeg sudstva kako bi se putem sudova mogla brzo i efikasno naplatiti postojeća potraživanja.
·Poticanje obiteljskog poduzetništva kao jednog od temeljnih oblika malog gospodarstva.
·Neizmjerno je važno učinkovito povezivanje gospodarstva i znanosti. Ti razvojni procesi moraju teći zajedno, jer samo primjena znanja u razvoju određenog gospodarstva može dovesti do uspješnog gospodarstva.


POTICANJE PROIZVODNJE ZDRAVE HRANE U SKLOPU SELJAČKIH GOSPODARSTAVA

Sadašnje stanje u poljoprivredi
preko 80% malih seljačkih domaćinstava
·velika rascjepkanost parcela
·proizvodnja samo za svoje potrebe, bez tržnih viškova
poljoprivredna proizvodnja neopravdano zapostavljena
·veliki broj neobrađenih parcela
·postojeća proizvodnja usmjerena je većinom na vinogradarstvo koje u sadašnjim uvjetima prodajom grožđa i vina osigurava samo djelomično povrat uloženog novca, a o cijeni rada ne može se ni govoriti
· neorganiziranost tržišta i loša informiranost o modernom načinu poljoprivredne proizvodnje uzrokuje nezainteresiranost za intenzivnu proizvodnju hrane
·zbog nedostatka specijalnih strojeva veliki utrošak ručnog rada ( skupa proizvodnja )
zbog neprimjenjivanja modernih tehnologija prisutni su vrlo veliki rizici u proizvodnji
·proizvodnja kultura koje na malim površinama i na zemljištima loše strukture ne daju maksimalne prinose te time postaju neisplative.
Vizija ZDS - a o poticanju proizvodnje zdrave hrane u seljačkim domaćinstvima
Da bi se popravilo stanje u poljoprivredi treba:
·informirati ljude o mogućnostima koje pruža upotreba modernih tehnologija pri uzgoju voća i povrća, mlijeka, mesa i njihovih prerađevina
·primjenom modernih tehnologija postići uz minimalna ulaganja povećanu proizvodnju te smanjenim udjelom skupog ručnog rada ·minimalnom upotrebom kemijskih sredstava doći do zdravih proizvoda koji kronično nedostaju na tržištu
· kroz rad eko-udruga doći do certifikata za zdravi proizvod
·iskoristiti parcele u mirovanju koje su još kemijski nezagađene
·kroz rad županijskih institucija potaknuti razvoj poljoprivrede osiguravanjem povoljnih kreditnih sredstava onima koji žele prihvatiti takav naćin poljoprivredne proizvodnje
·osigurati malim proizvođačima zdrave hrane da svojim proizvodima upotpune ponudu bolničkih, hotelskih i turističkih kapaciteta u županiji
·kroz razvoj seljačkog turizma promovirati domaće proizvode i iskoristiti blizinu metropole za plasman vrlo traženih proizvoda koji se u vrlo malim količinama trenutno nalaze na tržištu
·organiziranjem sajmova omogućiti razmjenu iskustava proizvođača iz ostalih regija
·organiziranjem predavanja stručnjaka podići nivo znanja poljoprivrednih proizvođača
·motivirati ljude da se uključe u rad udruga proizvođača zdrave hrane.

Korist od svega toga
·oživljavanje poljoprivredne proizvodnje
·zaokret od neprofitabilne proizvodnje tradicionalnih kultura prema profitabilnoj proizvodnji što bi omogućilo ljudima da žive od vlastitoga rada, smanjilo nezaposlenost, smanjilo odlazak mladih i školovanih ljudi, smanjilo broj staračkih domaćinstava, podiglo kvalitetu života na selu, razvoj sela, a time i razvoj regije
·razvoj međuregionalne trgovine i razmjena dobara
·zbog nedostatka domaćih i zdravih proizvoda na tržištu vrlo lagani plasman čime se osigurava dobra cijena, brza prodaja, a time i veliki obrtaj kapitala.

OBRAZOVANJE U TRŽIŠNOM GOSPODARSTU

Kako na obrazovanje gleda svijet?
Znanje i tehnološke inovacije kao rezultat suvremenog obrazovanja u svijetu, ukazuju da zemlje u tranziciji među koje spada i Hrvatska, moraju iznimnu pozornost pokloniti obrazovnom sustavu.
Obrazovanje je investicija koja potiče mobilnost ljudskih resursa i omogućava uspješno komuniciranje sa svjetskim tržištem u svim njegovim segmentima: robe, usluge, ljudski resursi.
Hrvatska i druge europske zemlje?
U Hrvatskoj i drugim europskim zemljama postoji jaz između obrazovanja koje je ljudima potrebno u svijetu koje postaje sve složeniji, te obrazovanja koje dobivaju u raznim školskim, veleučilišnim i sveučilišnim institucijama. Opća je pojava u gotovo svim zemljama da mladi izlaze iz obrazovnih institucija, a da nisu dobili i usvojili odgovarajuća znanja, vještine i dobre navike, primjerene profesiji za koju su se tijekom školovanja pripremali.
Glede naglašenog problema nezaposlenosti gotovo svih struka, opravdano i potrebito je poticati učenje i promišljane o osnivanju vlastitte egzistencije, kako bi se učenici i studenti tijekom školovanja upoznali s osnovnim elementima poduzetništva.
Vizija Zagorske demokratske stranke!
Kvaliteta obrazovanja vrlo je bitna, jer strani investitori preferiraju pojedine zemlje zbog kvalitete ljudskog kapitala. O tome sve više moramo voditi računa zbog rastuće konkurencije u privlačenju investicija.
Hrvatska mora ulaskom u 21. stoljeće voditi brigu o raspoloživim materijalnim i ljudskim resursima. Kod toga je za daljnji razvoj gospodarstva iznimno važno postaviti i provesti strategiju razvoja hrvatskog školskog sustava, kako bi on bio primjeren huku dolazećih potreba.

ZDS se posebno zalaže za hitni razvoj nove strategije u obrazovanju za profesiju, koja će oblikovati sljedeće ciljeve:

1. Zadovoljavanje potreba gospodarstva usmjerenog na svjetsko tržište.
2. Prilagodba hrvatskog školskog sustava zahtjevima trećega tisućljeća.
3. Uključivanje hrvatskog školskog sustava u međunarodne procese, posebno u europske integracijske procese i odgojno-obrazovnu zbilju.
4. Uspostavljanje sustava permanentnog obrazovanja uvjetovanog bržim tehnološkim promjenama i ulogom intelektualnog kapitala u vrijednosti društva.

Graditi budućnost - odgoj i obrazovanje za 21. stoljeće.

U kojoj mjeri se odgoj i obrazovanje smatraju ključnim faktorom za razvoj jedne zemlje može se sistematizirati kroz sljedeće ideale:

1. Usmjerenost prema vrijednostima, što znači da se obrazovanje ne smije svoditi samo na prenošenje znanja i funkcionalnih sposobnosti, već i na posjedovanje vrlina koje i nisu tako staromodne kao što se možda čini: pouzdanost, točnost i discipliniranost.
2. Odnos prema praksi - koji se svodi na zagovaranje "obrazovnog materijalizma" kod kojeg se u prvom redu radi o znanju koje je upotrebljivo u gospodarstvu. Da bi se izbjegli nedostaci sadašnjih nastavnih planova i programa koji ne mogu mladom čovjeku prenijeti sva znanja koja su mu potrebna na njegovom radnom mjestu, nužno je više interdisciplinarnog pristupa u kreiranju nastavnih planova i programa. Također je neizbježno organizirati specijalizirane oblike obrazovanja u poduzećima kako bi se udovoljilo zahtjevima koje donosi tehnički progres.
3. Treba težiti boljoj strukturiranosti nastavnih programa. Time se uspostavlja ravnoteža između preferencija učenika i studenata u pogledu stjecanja općih i specijalističkih znanja i zahtjeva gospodarstva. Moderni sustav obrazovanja koji se temelji na fleksibilnim modulima mora učiti učenike i studente kako učiti, tj. kako birati i grupirati informacije da bi analizirali podatke, činjenice i probleme.
4. Treba jačati natjecateljski duh u obrazovnim institucijama. Treba povećati transparentnost u pogledu postignutih rezultata pojedinih obrazovnih institucija. To bi bio putokaz roditeljima, učenicima i studentima pri izboru odgovarajuće škole i/ili fakulteta. Mora se dati više šansi privatnim obrazovnim institucijama.
Pozivanje sposobnih stručnjaka iz gospodarstva na održavanje predavanja može biti odlučujući faktor za privlačenje u takvu školu i/ili fakultet najtalentiranijeg dijela učeničke i studentske populacije.

EKOLOŠKI ODRŽIVI RAZVOJ

1854.godine indijanski poglavica Seattle je izrekao najdublje i najljepše misli o čovjekovu okolišu: "Morate naučiti svoju djecu da je tlo pod njihovim stopalima pepeo njihovih djedova. Da bi poštovali zemlju, učite djecu da je zemlja s nama u srodstvu, da je zemlja naša majka. Zemlja ne pripada čovjeku, čovjek pripada zemlji. Sve stvari povezane su kao krv koja ujedinjuje obitelj. Što god snađe zemlju, snaći će i sinove zemlje. Sve stvari su povezane. Ako čovjek pljuje na tlo, pljuje na sebe samoga. Što god se dogodilo životinjama, ubrzo će se dogoditi i čovjeku."
Globalne klimatske promjene

Globalno zagrijavanje Zemlje i kisele kiše sve su veći problemi čovječanstva koji su počeli iskazivati svoje negativne posljedice. Katastrofalne poplave, snježne oluje u krajevima gdje pojava snijega nije zabilježena stotinama godina, neprirodna i povećana erozija zemljišta, iznenadne i orkanske oluje u područjima s blagom klimom, zabrinjavajući porast razine mora i nestanak ledenjaka, problemi su koji se danas iskazuju u znatnijoj mjeri nego kisele kiše.

Negativan utjecaj cestovnog prometa na klimatske promjene
Čovjek je svojom visokom aktivnošću u drugoj polovini dvadesetog stoljeća znatno narušio postojeću ravnotežu, pri čemu se povećava prije svega koncentracija ugljičnog dioksida. To ima za posljedicu povećanje temperature na površini Zemlje s negativnim posljedicama na klimu. Najveći utjecaj (oko 70% emisija u zrak) imaju vozila u cestovnom prometu jer je produkt izgaranja u njima ugljični dioksid kao i drugi staklenički plinovi (ugljični dioksid, metan, dušik, klor, vodena para i ozon) Oni apsorbiraju i zadržavaju prirodnu radijaciju održavajući površinu na konstantnoj temperaturi - kao u stakleniku.

Protiv auto i moto trka u zaštićenim područjima
Svijest o tome da treba poduzeti adekvatne mjere za zaštitu našega okoliša svakim danom sve više raste, štetnost i opasnost povećanog zagađivanja iz motornih vozila postala je vrlo visoka. Održavanje auto i moto trka u zaštićenim područjima ugrožava krhku biološku ravnotežu s pogubnim posljedicama. Osim osnovne preporuke o promišljanju moramo li baš svaku aktivnost obaviti automobilom, trebamo brinuti o dobroj tehničkoj opremljenosti vozila, ekonomiji i ekologiji prijevoza više osoba, uporabi kolektivnog i javnog prijevoza, dajući na sve načine i stalno doprinos smanjenju problematičnih emisija u zrak.
Ekologija i zdravlje

Moderni je čovjek zaboravio da je kretanje put prema zdravlju. Prije svega fizičkom a onda i mentalnom, jer odlazak na posao ne smije biti u zadnji čas, to znači da stres svakodnevnih aktivnosti započinje ranije, žurnim izlaskom iz kuće i ulaskom u prometnu gužvu. Promisliti o količini papira koju bacamo u smeće jer je svako spašeno drvo potencijalni potrošač stakleničkog plina. Svaki pa i najmanji pomak u očuvanju prirode, ustvari je pomoć u održavanju vrlo krhke ravnoteže u zemljinoj atmosferi gdje je sve međusobno povezano.

Zaštita prirode i održivi razvoj

Naša je namjera skrenuti pozornost na očuvanje prirodne i povijesne baštine u Zagorju i Krapinsko zagorskoj županiji, te na taj način pokazati sve pozitivne strane ekologije na boljitak životnog prostora kao i poboljšanja psihosocijalnih elemenata življenja u zdravoj i ekološki prihvatljivoj okolini. Zamjetna je činjenica da ekološki pokreti dobivaju sve veći broj poklonika te da je svijest o potrebi održavanja i poboljšavanja ekološki čiste sredine postalo primarno pitanje svih slojeva stanovništva.

Ekologija i turizam

Prateći ujedno i svjetske trendove o zaštiti okoline Krapinsko zagorska županija se treba sa svim svojim prirodnim resursima više nametnuti kao zdrav i ekološki prihvatljiv dio naše zemlje. Poglavito se ta činjenica mora više promovirat u turizmu. Moderni turizam i turisti sve više traže odredišta koja će zadovoljavati visok stupanj ekološki čiste prirode kao preduvjet bržeg psihofizičkog oporavka tijekom korištenja slobodnog vremena.

Čišćenje i pošumljavanje hrvatskih planina

Ideja o zaštiti prirode oduvijek je imala plodno tlo u okrilju planinarske organizacije, a u planinarima vjerne pristaše. Kako djelovanje planinara u cilju zaštite prirode, naročito planinske prirode, ne bi bilo pojedinačno i povremeno, te kako bi im se pružila potpora u njihovom djelovanju i akcije provodile organizirano, preporučljivo je osnivanje Eko patrola.

Ekologija i mediji

Zbog svega toga je na nama da stalnim informiranjem javnosti i postavljanjem pitanja, medijskom bukom podižemo glas javnosti, kako bi se pod kontrolu javnosti stavilo djelovanje svih koji bi trebali raditi na dobrobit zemlje.Službeni dio četvrte Ministarska konferencije završio je potpisivanjem "Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima zaštite okoliša", koju je u ime Republike Hrvatske potpisao ravnatelj DUZPO-a.

U tekstu Deklaracije najvažniji su slijedeći dijelovi:

- Pravo javnosti na pristup informacijama i pravosuđu je temeljeno na pravu na okoliš koji je pogodan zdravlju i blagostanju.
- Načelo da svaki dio javnosti ima pravo na informaciju, bez diskriminacije i dokazivanja interesa.
- Obveza ranog obavješćivanja i sudjelovanja javnosti u nekim specifičnim odlukama koje imaju važan utjecaj na okoliš.
Svi smo odgovorni za sadašnjost i budućnost svih dijelova Zemlje. Za sve što se događa u našem dvorištu ili našem gradu, kao i za ono što se događa tisuće kilometara daleko, u nekoj nepoznatoj zemlji u kojoj žive ljudi drukčije boje kože, koji drukčije govore i drukčije se ponašaju. S njima zajedno dijelimo mogućnost života ili samouništenja. To je dovoljan razlog da se povežemo u zajedničkoj brizi za život, jer Zemlja je - naš zajednički dom.

PROMET

Uvod

Prometno geografski položaj Hrvatske u prostoru Europe obilježavaju dva glavna transeuropska prometna pravca: jedan koji povezuje Zapadnu i Srednju Europu s Bliskim istokom i drugi koji povezuje Baltičko more s Jadranskim morem.
Pored europskih koridora na hrvatskom teritoriju ističu se koridori od državnog značenja kao: posavski i podravski, morsko - otočni, priobalni i ličko - dalmatinskozagorski te poprečni koridori.
Prometna politika te izgradnja prometne inferastrukture nije bila uvijek u skladu s hrvatskim interesima te nije dovoljno pratila europske prometne tokove.
Tako je promet postao ograničavajući čimbenik razvitka Hrvatske tim više što se prometne grane nisu interirale ni razvijale kao logistički sustavi.
Tijekom Domovinskog rata, agresor je ratnim razaranjem uništio velik dio naše prometne infrastrukture. Obnavljanje porušenog otežava realizaciju programa razvoja "Lijepe naše".

Ocijena stanja

CESTOVNI PROMET

U Republici Hrvatskoj ceste su razvrstane na državne, županijske i lokalne te nerazvrstane. U nadležnosti države su sve europske ceste, autoceste, poluautoceste i brze ceste, odnosno bivše magistralne ceste. Županije se brinu o bivšim regionalnim i dijelu lokalnih cesta, dok su lokalne ceste pod upravom gradskih i općinskih vlasti. O ostalim cestama brinu se njihovi korisnici. Dosadašnjim održavanjem ne može se biti zadovoljan, jer je smanjen standard održavanja na račun izgradnje novih cesta ili autocesta.

ŽELJEZNIČKI PROMET

Hrvatske željeznice na dnu su europske ljestvice što se uglavnom pripisuje bivšoj državi. Naša željeznička mreža uglavnom je zastarjela kao i prijevozna sredstva uz smanjen opseg prijevoza (putničkog i teretnog), posebno u međunarodnom prometu.

POMORSKI PROMET

Na međunarodnom tržištu prijevoznih usluga, Hrvatska ima komparativnu prednost baš zbog izlaska na Jadransko more, te sedam luka u koje mogu pristajati prekooceanski brodovi međunarodne plovidbe. Glavna luka u zemlji je Rijeka, no slaba kopnena povezanost kao i kod drugih luka s unutrašnjošću države i susjednim zemljama hrvatske luke imaju relativno mali obujam izvršenih usluga. Kod primjera luka posebno dolazi do izražaja integralno povezivanje prijevoznih grana i njihova logistika.

RIJEČKI PROMET

Ova grana prometa znatno je zanemarena i zaostaje u razvoju u usporedbi s europskim razmjerima riječkog prometa.

ZRAČNI PROMET

Hrvatska ima važnu ulogu u zračnom prometu Europe. Zračne luke uvijet su za uključivanje u svijetske i europske prometne tokove. Pored opreme, kontrole leta i servisa zračne, luke moraju imati mogućnost proširenja zbog rasta prometa. Osam međunarodnih zračnih luka zadovoljavaju glavninu prometnih potreba.

POŠTANSKO-TELEKOMUNIKACIJSKI PROMET

Poštansko i telekomunikacijska mreža čini vrlo složen skup poštanskih usluga, telekomunikacijskih objekata i uređaja. Tijekom proteklog razdoblja samostalne države Hrvatske znatno se poboljšao broj instaliranih mjesnih telefonskih priključaka a signal GMS (008- CRONET) uvedena i konkurencija (091-VIP).
Koncesioniranjem TV i radio mreže još nema potrebne konkurencije u informativnom programu.
Na temelju ocijene stanja predlaže se program tekuće prometne politike i program strateške prometne politike.
Program tekuće prometne politike
OSNOVE - Postojeću prometnu infrastrukturu održavati postepeno u razdoblju od 2 do 4 godine, od sadašnjeg do punog standarda u skladu s tehničkom dokumentacijom i prioritetima gospodarskog i društvenog razvoja.
Program strateške prometne politike
CILJEVI - Dugoročni razvoj prometnih sustava mora obuhvatiti nacionalni interes zadovoljavajući interese nacionalnih regija i uključivanje - pridruživanje u europski prometni sustav. Na nivou nacionalnog i regionalnih interesa odrediti prioritete prometnih grana i njihovog integriranja u funkcioniranje gospodarstva i društvenog razvoja.
U Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske osigurati prometne pravce i koridore za sve vidove prometa.

ZA DUGOROČNI PROGRAM PREDLAŽE SE PO PRIORITETU POBOLJŠANJE CESTOVNE MREŽE
AUTOCESTA - PUNI PROFIL - PRAVAC:
· GORIČAN - ZAGREB - RIJEKA
· MACELJ - ZAGREB - ZADAR
· BRAGANA - ZAGREB - LIPOVAC
· MAĐARSKA - OSIJEK - ŠAMAC - BIH - PLOČE
· SPLIT - SINJ - TRILJ

BRZA CESTA S REZERVACIJOM KORIDORA ZA BUDUĆU AUTOCESTU
· RIJEKA - GOSPIĆ - ZADAR - SPLIT - DUBROVNIK
· DRAGONJE - PULA - RIJEKA
· SPLIT - SINJ - TRILJ
· VARAŽDIN - VIROVITICA - OSIJEK - ILOK
· ZAGREB - VRBOVEC - BJELOVAR - ĐURĐEVAC
· ŽUPANJA - VINKOVCI - VUKOVAR
· KRALJEVICA - MOST KRK - KRK - BAŠKA I SPOJ PREMA CRESU
· NOVA GRADIŠKA - POŽEGA - NAŠICE
· ŠIBENIK - DRNIŠ - KNIN I RAKOVICA - LIČKO PETROVO SELO
· UDBINA - SVETI ROK - GRAČAC - KNIN - SINJ - IMOTSKI

ZA REGIONALNU POVEZANOST I POVEZIVANJE ŽUPANIJSKIH CENTARA
Rehabilitirati cestovne pravce kroz program brzih cesta.
· KARLOVAC - PETRINJA - SISAK - POPOVAČA - KUTINA - VIROVITICA - TEREZINO POLJE
· POPOVEC - MARIJA BISTRICA - MOKRICA
· VRBOVEC - KRIŽEVCI - KOPRIVNICA - GOLA
· SLAVONSKI BROD - NAŠICE - DONJI MIHOLJAC
· SENJ - KARLOBAG - MASLENICA
· KARLOBAG - GOSPIĆ - KORENICA
· MAKARSKA - DUBICA - ŠESTANOVAC - ARŽANO
· STARA GRADIŠKA - OKUČANI - PAKRAC - VELIKI ZDENCI
· OSIJEK - ERDUT I BELI MANASTIR - BATINA.

KULTURA

Uvod

Kultura znači kvalitetu života i pripremu za život. Područje kulture obuhvaća obrazovanje, mladež, sport, medije, aktivnosti u slobodno vrijeme, te umjetnost, arhitekturu, književnost i kulturnu baštinu.
Ozbirom da je hrvatska država potpisnica povelje Vijeća za kulturnu suradnju Europe, odrednice te povelje primjenjive su i unutar države, što više obvezuju.
Da bi smo odredili kulturni razvoj pojedine države prije svega treba načiniti objektivan snimak sadašnjeg stanja kulturnog razvitka. Budući da kulturne sadržaje, htjeli mi to ili ne, određuje neposredni konzument kulture, jeda od mogućih pokazatelja sadašnjeg stanja je izuzetno nisko obrazovanje stanovništva (pismenost pri dnu Europske ljestvice, nizak broj visoko obrazovanih kadrova i ne znanje stranih jezika naročito su izraženi u nekim regijama).
Koncepcija
Koncepcija kulturne suradnje unutar države mora biti spuštena na regionalnu i lokalnu razinu.
Želeći da lokalnim vlastima budu osigurane što šire poticajne i izvršne ovlasti kako bi mogle voditi aktivnu kulturnu politiku treba naći naćina i sredstva za razmjenu na državnoj razini, sustava informacija, o projektima i temama interesantnim za stvaraoce kulturne politike na lokalnoj razini.
Aspekti kulturne suradnje
· da dadu odgovarajuću težinu temeljnom Hrvatskom dobru - kulturnoj različitosti,
· da kao cilj postave izgradnju društva po mjeri čovjeka, utemeljenog na načelima decentralizacije, te lokalne i regionalne autonomije,
· da priznaju važnost lokalnih i regionalnih zajednica u kojim građanin nalazi svoj kulturni identitet i sredstva kulturnog izražavanja,
· da osigura da gradovi i regije budu sposobni ispuniti svoju životnu ulogu u održavanju i napređivanju svoje kulturne baštine,
· da se izgradi studija o uspostavljanju strukture za usaglašavanje i promicanje određenih projekata koji se odnose na kulturnu međuregionalnu suradnju, te da se potakne unapređivanje razmjena i usavršavanje dužnosnika odgovornih za kulturnu akciju na regionalnoj i lokalnoj razini.

Financiranje

Budući da je poželjno, radi poticanja pluralizma u financiranju kulture i postizanja partnerstva između javnog sektora i privatne inicijative, te imajući u vidu da će konstruktivno natjecanje dati pozitivne rezultate, a udruživanje tih snaga unaprijediti masovno sudjelovanje i promicati stvarno razumijevanje ciljeva kulture, a time i povećati sredstva za financiranje. U tom slućaju treba zadržati ravnotežu između komercijalne potpore izgrađenim pothvatima i potrebe da se razviju manje potpomognute umjetničke aktivnosti. Na državnoj razini treba donijeti odluku o ukidanju PDV-a na izdavačku djelatnost i regulirati oslobađanje poreza na dobit za donacije u pojedinim segmentima u kulturi.

REHABILITACIJSKA MEDICINA U REPUBLICI HRVATSKOJ U KONTEKSTU DOMOVINSKOG RATA

Rehabilitacija je složen, zahtjevan, dugotrajan proces koji od društvene zajednice zahtjeva značajno financijsko opterećenje, a provodi se sa svrhom da se osobe sa oštećenjima organizma ponovno osposobe za rad, samostalno privređivanje i život. U suvremenim društvenim zajednicama sve značajnija joj je uloga i postaje nezaobilaznim čimbenikom u održavanju zdravlja ljudi, a na značaju posebno dobiva u situacijama porasta ozljeđivanja kao što su to posljedice ranjavanja i ozljeđivanja u ratu, a čemu je u proteklom razdoblju bila izložena i Republika Hrvatska.
Suvremena rehabilitacija da takove osobe kroz proces rehabilitacije ponovno uključi kao aktivnu osobu u sve pore društvenog života, a ne da kao invalidna osoba kroz cijeli svoj životni vijek opterećuje zajednicu u kojoj živi. I u našem domovinskom ratu bio je značaj broj osoba ranjenih i na drugi način ozljeđenih, a koji su zahvaljujući dobro organiziranoj i stručnoj medicinskoj skrbi preživljavali ali vrlo često s teškim narušenim zdravljem. U kakovih je bolesnika, invalida domovinskog rata uspješno provedena i medicinska rehabilitacija, ocjenjena primjerenom i od stručnjaka drugih država u teškim uvjetima u kojima je provođena i u nedostatku financijskih sredstava, a koji i danas u zdravstvu svi osjećamo i svakodnevno smo svjedoci daljnjih restrikcija u zdravstvenoj zaštiti, rehabilitacija u svojoj cjelovitosti i to završnom dijelu na razini države u cijelosti nije provedena svojemu cilju.
To znači da nakon uspješno provedene profesionalno osposobljene za zvanje kojem su dorasli, a ni sa socijalnog aspekta uspješno integriranu u zajednicu, od obitelji do društvene zajednice općenito. Razlog je toga stanja od nedostatne zakonske regulative do nespremnosti društva da ta prava ostvari kroz financiranje i organiziranje stručnih službi i izdvajanje potrebitih financijskih sredstava za izvršenja tih prava.

Stoga je problem potrebito sagledati i rješavati na način:

1. Kroz profesionalnu orijentaciju sagledati mogućnosti osoba sa invaliditetom, a kroz profesionalno osposobljavanje osposobiti osobe za zanimanje kojoj su dorasle. U tu svrhu potrebni su timovi stručnjaka u zaštitnim radionicama, u specijalnim bolnicama i na radnim mjestima pod skrbi države.
2. Pozitivnim zakonskim propisima stimulirati zapošljavanje osoba sa invaliditetom, osobito stradalnika domovinskog rata kroz porezne olakšice, financijsku potporu poslodavcima, oslobađanja proizvoda iz takovih zaštitnih radionica od poreza i sl.
3. Općenito mjerama i pozitivnim zakonskim rješenjima unapređivati rehabilitaciju u zajednici tj. nastavak integralne rehabilitacije u obitelji kroz organiziranje interesnih grupa, rješavanja arhitektonskih barijera u prostornima stanovanja i rada kroz adaptaciju, aktivno učešće obitelji u procesu integracije osoba sa invaliditetom u društveni život.

SUMARNE NAZNAKE

Broj blokiranih gospodarskih subjekata raste svakodnevno, a Vlada nema nikakve strategije za prevladavanje gospodarskog kolapsa, već samo daje garancije za nova i sve veća zaduženja koja već sada premašuju 9 milijardi DEM inozemnog duga.

ZDS vidi izlaze u policentričnom regionalnom razvoju te suradnji županija i regija na temelju zajedničkih interesa i partnerskih odnosa, kao jedini način da se iskoriste svi stručni i gospodarski potencijali koji se kriju na lokalnim razinama.

Snažnijim povezivanjem obrazovanja, znanosti i gospodarstva na konkretnim programima moguće je napraviti iskorak na domaćem (hrvatski proizvod) i svjetskom tržištu. Shvaćajući da su u Hrvatskoj stručnost i znanost resursi koji su njezina komparativna prednost, a koji su dobrano neiskorišteni, ZDS je formirao ekspertne timove u koje su uključene i sve nestranačke osobe koje su dragovoljno i nesebično ponudile svoje stvaralačke potencijale u cilju stvaranja VIZIJE domovine za 21.stoljeće.

Policentričnim regionalnim razvojem te suradnjom županija i regija, sve različitosti hrvatskih regija postaju komparativne prednosti, koje će još više doći do izražaja proširenjem suradnje s europskim regijama, što je moguće pristupanjem naših županija u SER.
Intenzivirati napore u traženju novih izvora financiranja kako bi se olakšao transfer znanja iz inozemstva!

U uvjetima tržišnog gospodarstva svaki pojedinac treba preuzimati rizik pri stvaranju svoje egzistencije, što se poistovjećuje sa stvaranjem malih i srednjih poduzeća i pozitivno se odražava na smanjenje nezaposlenosti.

Nužno je poduzimati adekvatne mjere u gospodarskom sustavu: poticati inovativne djelatnosti, smanjenje poreznog opterećenja, oblikovanje konkurentno sposobnih poduzeća koja generiraju mogućnost stvaranja vlastite egzistencije, stvaranje povoljnih uvjeta zapošljavanja.

Poticanje obiteljskog poduzetništva kao jednog od temeljnih oblika malog gospodarstva, uz sve naglašeniji proces transformacije od pozicije pojedinca kao posloprimca kome radno mjesto osigurava poslodavac (poduzetnik ili država) u poziciju pri kojoj samostalno preuzima rizik za svoju egzistenciju.

Neizmjerno je važno učinkovito povezivanje gospodarstva i znanosti. Ti razvojni procesi moraju teći zajedno, jer samo primjena znanja u razvoju određenog gospodarstva može dovesti do uspješnog gospodarenja.
Zadovoljavanje potreba gospodarstva glede potencijala ljudskih resursa ovisi prvenstveno o poboljšanju materijalnog položaja obrazovanja, jer je sadašnje izdvajanje od cca 3% DBP nedovoljno za poboljšanje potrebite kvalitete, a trebalo bi ići postepeno prema izdvajanju od 5% DBP.

Posebnu pozornost pri izradi strategije razvoja hrvatskog školskog sustava mora se posvetiti fleksibilnosti nastavnih programa koji će odgovarati potrebama gospodarstva i prilagoditi ih normama i standardima koje preporučuje UNESCO i Vijeće Europe.
Naša je namjera skrenuti pozornost na očuvanje prirodne i povijesne baštine u Hrvatskoj, te na taj način pokazati sve pozitivne strane ekologije na boljitak životnog prostora kao i poboljšanja psihosocijalnih elemenata življenja u zdravoj i ekološki prihvatljivoj okolini.